SODASO
21.9.1979.


U HAK-U STRUČNI RADNICI ODLAZE U DRIGE FIRME, A NOVI SE TEŠKO ODLUČUJU NA DOLAZAK U OVAJ KOLEKTIV

KADROVSKA OSKUDICA PRIJETI

NEDOSTATAK određenih stručnih kadrova već duže vrijeme predstavlja jedan od velikih problema u poslovanju HAK-a. Situacija ni sada nije mnogo bolja iako je samo za prvih šest mjeseci ove godine primljeno oko 50 novih radnika, jer je u istom periodu ovaj kolektiv napustilo 30 radnika. 

OGLAS BEZ ODZIVA

- U ovom periodu mi smo primili i 37 radnika koji su došli iz drugih kolektiva našeg Kombinata, kao štu su radnici bivšeg Društvenog standarda i Radne zajednice ZPK. Pored ovih 50 novoprimljenih radnika raspisali smo konkurse i za još veći broj stručnih radnika, ali ni na te ponovljene konkurse nam se nije niko javio - rekao nam je rukovodilac kadrovske službe HAK-a, Mulaga Nuhanović. 
Trenutno ovom kolektivu nedostaeje veliki broj stručnih radnika, ali su najkritičnija mjesta TT mehaničara, kompresioniste i majstora slabe struje. za ova rana mjesta su raspisani konkursi i u toku prošle godine, ali su ona i do dan danas ostala nepopunjena.
Spisak stručnih radnika koji u ovom trenutku nedostaju i to posebno u Hloralkalnoj elektrolizi i Održavanju sredstava rada je poduži. Svakim danom ostaju, međutim, upražnjena i druga radna mjesta. tako je samo na posljednjoj sjednici Savjeta HAK-a razmatrano 12 zahtjeva radnika ovog kolektiva za raskid radnog odnosa.

ŠTA IH "TJERA" 
Šta je to što "tjera" ove radnike sa HAK-a? Na ovo pitnaje nam je pokušao odgovoriti Mulaga NIhanović:
- Prema onome što sam mogao čuti os samih radnika koji su odlazili iz našeg kolektiva moglo bi se zaključiti da postoje dva glavna uzroka. tako su visokostručni kadrovi, kao i kadrovi sa višom spremom, na prvo mjesto isticali nemogućnost dobijanja stana. ostali radnici odlaze najviše zbog, kako oni kažu, niskih ličnih dohodaka. Međutim, ne postoji nikakva kompletna analiza tih uzoraka tako da se i ova dva mogu samo uslovno prihvatiti. 

Da određeni uzroci postoje govori i sam podatak o broju radnika koji odlaze iz ovoga kolektiva. zbog toga nam se i čini da postoji potreba za njihovim kompleksnijim sagledavanjem, kako bi se na osnovu toga mogli preduzeti i određeni koraci na njihovom otklanjanju, u granicama mogućnosti koje sada postoje. sigurno je da bi takva akcija dala i određene rezultate, a to je u ovom trenutku od velikog značaja za ovaj kolektiv.

V.H.

FRONT SLOBODE
11.7.1980.


Naša anketa: Kuda ćete na godišnji odmor?

POSAO GLAVNI PLANER LJETOVANJA


Drago VASIĆ, portir u "Diti":
- Upravo je danas moj prvi radni dan poslije godišnjeg odmora. desetak dana sam proveo u Solaninom odmaralištu u Neumu. Smještaj je dobar, a hranio sam se privatno.
Za ovakav način korištenja dijela godišnjeg odmora opredijelio sam se prije svega iz materijalnih razloga, jer mi je to bilo najjeftinije. Samo tako sam mogao vidjeti more i provesti par dana pravog odmora.

PRIVLAČNOST KAMPOVA

Abdulah AVDAGIĆ, trgovački predstavnik DITE za područje sjeveroistočne Bosne:
- Ovo je četvrta godina kako sam u Diti. Prve tri zbog specifičnosti posla, stalne potrebe da sarađujem sa kupcima, nisam imao šanse da koristim godišnji odmor. tako da će mi ovogodišnji odmor značiti mnogo. tek nakon obavljenog posla, petnaestak dana ću, najvjerovatnije, provesti u našim lijepim planinama u krugu porodice.

Zagorka KOŠIR, kasirka u DITI:
- Najvjerovatnije je da ću početkom avgusta sa porodicom kampovati. istina, malo nas je koji radimo u restoranu, pa će biti poteško organizovati godišnje odmore, ali nadam se da ću pomenuti termin dobiti.
Opredijelili smo se za kamp i zbog specifičnih uslova koji su potrebni maloj djeci.

Mirjana MATERIĆ, rokovodilac laboratorije u DITI:
- Već osam godina godišnje odmore provodim u krugu porodice u nekom od divnih kampova širom naše jadranske obale. mislim da je to najbolje rješenje kada porodica, u kojoj ima djece školaraca, treba koristiti godišnje odmore u sezoni. sigurni ste za smještaj, neobavezni sa ishranom, a prostora za rekreaciju i odmor na pretek. a da vam pravo kažem nije ni skupo. ove godine ćemo kampovati u Orašcu kod Dubrovnika.

ODMOR POSVEĆEN PRINOVI

Maida RAMZIĆ, radnica na pakovanju u DITI:
- Godišnji odmor sam već iskoristila u maju. trudničko bolovanje sam nastavila uzevši godišnji odmor, kako bi što više vremena posvetila novom članu porodice. Do godine će svakako biti drugačije, kad podmladak poraste.

Milan MILIVOJEVIĆ,  paker u "Hemoproduktu":
- Prema godišnjem planu odmor bi trebao koristiti krajem jula. rado bih išao u banju ili na more, zavisno gdje nađem mjesto. Ovako bi koristio odmor prije svega zbog lošeg zdravlja.

Simo ČAKAREVIĆ, viljuškarista u "Hemoproduktu":
- Godišnji odmor ću koristiti kada bude povoljna situacija za to u kolektivu. Jer, prethodnih
godina sam uvijek išao kada je meni bilo po volji. sada kada je situacija u kolektivu specifična ići ću onda kada najmanje budem trebao u Hemoproduktu.

FRONT SLOBODE
17.6.1977.

Puštanje u proizvodnju prve bosansko-hercegovačke fabrike deterdženata

"DITA" OSVAJA TRŽIŠTE

*DITA će startovati 23. juna deterdžentom za mašinsko pranje rublja, a nešto kasnije i deterdžentom za ručno pranje posuđa * Ovogodišnja produkcija oko 20.000 tona * Po potrošnji sredstava za pranje Jugosloven pri dnu eropske ljestvice * S godišnjom proizvodnjom od 50.000 tona DITA je po veličini drugi jugoslovenski proizvođač deterdženata i jedini izrađen u vlastitoj sirovini

DITA - prva jugoslovenska fabrika deterdženata izgrađena na vlastitim sirovinama i jedina te vrste u Bosni i Hercegovini, daće 23. juna i zvanično prve proizvode - deterdžent za mašinsko pranje rublja, a nešto kasnije i prašak za ručno pranje posuđa. više pojedinosti o ovom izuzetno važnom kapacitetu ne samo za tuzlanske privredničke prostore izneseno je na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Hemijskom kombinatu "Sodaso".

Pažnju privlači podatak da će DITA davati godišnje 50.000 tona sintetičkih deterdženata  i da je po tome drugi kapacitet u Jugoslaviji, odmah poslije osječke "Saponije". To je, istovremeno, 23. po redu fabrika Kombinata "Sodaso", izgrađena za svega osamnaest mjeseci prema programu razvoja do 1980. godine. tačnije rečeno, to je rezultat napora da se Proizvodnje soli, kao osnovne sirovine pređe na višu fazu prerade i tako stvore uslovi za rentabilniju i savremeniju produkciju. To u isto vrijeme znači da će Sodaso u drugoj fazi graditi kapacitete za proizvodnju perborata i vodonik peroksida, poznatijih kao "vodeno staklo". Dovršenjem i ovih fabrika, Fabrika deterdženata će umjesto dosadašnjih 35 posto imati 80 posto vlastitih sirovina.

Tuzlanska fabrika deterdženata građena je zajedničkim ulaganjima s vodećom italijanskom firom "Mira Lanca" iz Đenove. Opremu je izradila italijanska firma "Balestra"; dok su fabriku podigli tuzlanski "Tehnograd", "Metal-elektrik" i beogradski "Minel". Saopšteno je da ukupne investicije iznose 420 miliona dinara od čega najveći dio otpada na bankarske kredite (Sodaso je uložila 23 odsto sopstvenih sredstava).

Prema ugrađenoj tehnologiji tuzlanska DITA je jedna od najmodernijih fabrika u Evropi. Visoka automatizacija omogućava zapošljavanje samo 300 radnika - oko 170 u neposrenoj proizvodnji i u sve tri smjene. Većina zaposlenih obučavana je u u italijanskim i domaćim firmama.

Prema dosadašnjem uvidu u potrebe tržišta, saznaje se da neće biti teškoća oko plasmana. Prošle godine je u zemlji proizvedeno oko 150.000 tona deterdženata, od čega je 83 posto apsorbovala široka potrošnja, a ostatak razni hoteli, praonice i bolnice. po potrošnji deterdženata Jugosloven je negdje na dnu evropske ljestvice, jer godišnje kupuju svega 7 kilograma (Njemačka 14).

Kako kazuju prognoze u Jugoslaviji će se 1980. godine trošiti 230.000 tona deterdženata, što znači da će tuzlanski proizvođač ublažiti nestašicu ovog dragocjenog proizvoda. računa se da će DITA već za dvije godine rada postići maksimalnu iskorištenost kapaciteta i da će dio svojih proizvoda moći da plasira na inostranoj pijaci. već ove godine prvi kontigenti naći će se u domovima Sovjetskog SAveza.

FRONT SLOBODE
21.7.1977.

"DITA"

Godina 1977., a jun 23. ostaće u tuzlanskim hronikama datum za istoriju. agencijski rečeno, iz postrojenja "žute ljepotice", u jalskoj dolini, nadomak Bukinja, zvanično će krenuti na tržište, u domove i u superautomate, prva pakovanja bijelog praška sa zaštitnim znakom DITA.

Iza ovog nedoličnog imena kriju se dva neodoljiva podatka - Tuzla postaje proizvođač deterdženata i oplemenjivač slane sirovine koja se stoljećima trošila samo kao neophodni začin.

Mi smo nešto poranili, ali je činjenica ista - ovako će se deterdžent pakovati i 23. juna kada budemo svjedoci nezaobilazne svečanosti. uhodavanje tehnologije i uposlenika, koji će raditi u Fabrici deterdženata, prvoj ove vrste u Bosni i Hercegovini, traje već duže vrijeme - da početak ostane zapamćen samo po lijepom a budući dani da odjekuju SRETNO, po rudarski.

SODASO
17.08.1974.

UBRZANI RADOVI NA HAK-U

Intenziviranjem radova na Hloralkalnom kompleksu, tvrde stručnjaci, biće moguće nadoknaditi izgubljeno

(Bukinje) - Na našem najvećem gradilištu - Hloralkalnom kompleksu, u posljendje vrijeme su ubrzani radovi na gotovo svim objektima. ni oku slučajnog posmatrača neće promaknuti činjenica da svakim danom rastu kolosalni objekti brojnih fabrika. s druge strane, osječka "Gradnj" je izgradila ceste, koje su već i asfaltirane. završen je i glavni most preko Jale, pa je time omogućen pristup na svaki dio gradilišta.

Podsjetimo da je naš Kombinat ranije, prilikom ugovaranja poslova, odlučio se za izradu takozvanog mrežnog plana, u vezi s rokovima vršenja aktivnosti na svim područjima, kao i da se njegovo izvršenje redovno prati. Najnovijim pregledom stanja radova - kako nam je izjavio mr.inž. Zdravko Maričević, tehnički rukovodilac za dokumentaciju u HAK-u, konstatovano je da zakašnjenja nisu kritična. istovremeno je istaknuto da se još uvijek, boljim organizovanjem i forsiranjem radova, od strane generalnog izviđača, mogu održati zacrtani termini njihovog završetka.

- Inače, oprema uveliko stiže na gradilište. Iz Ploča je dovezena na HAK: Ujedno, stigli su i kanadski stručnjaci za montažu. oni se bave prijemm i skladištenjem robe, a istovremeno prate i upoređuju dokumentaciju "Kemetiksa" i projektne organizacije zagrebačkog "Industro-projekta" - kaže mr.inž. Mričić.

N.T.

FRONT SLOBODE
16.09.1983.


TRŽIŠTE TRAŽILO VIŠE!

Tokom osmomjesečnog perioda veoma često, i na kraju trajno, došlo je do raskoraka između potražnje i ponude roba predviđenih za izvoz iz Hloralkalnog kompleksa 1. Razloge koje prije svih drugih ističu u ovom kolektivu, treba tražiti u smanjenoj proizvodnji.  slab i ispod planski rad u proizvodnim pogonima uzrokovao je smanjenu isporuku roba za domaće i inostrano tržište.

Prema sada već poznatim podacima za osam mjeseci Hloralkalni kompleks 1 ostvario je plan izvoza sa 71 procentom. ono što posbno zabrinjava je podbačaj planskih vrijednosti na konvertibilno tržište i to za 39 procenata prema ranije utvrđenom planu izvoza za ovu godinu. istina, na klirinško tržište plasirano je čak 37 procenata iznad očekivanja što je popravilo ukupan bilans izvoza.

To što izvoz nije onakav kakvog su u ovom kolektivu očekivali, prije svega je uzrokovao podbačaj u proizvodnji poliola. za proteklih osam mjeseci poliola je proizvedeno čak 25 procenata manje od plana.

I, kako to obično biva, u kolektivu obećaše da će proizvoditi više ako bude sirovina i da će sve što bude moguće plasirati robe na tržište koje plaća devizama.rum.

SODASO
7.7.1989.

PUŠTEN U RAD POGON ZA PROIZVODNJU TEČNIH DETERDžENATA

Prva vlastita investicija

Sedmicu nakon rođendanskog slavlja u Diti i nakon skromnog obilježavanja dvanaeste godišnjice postojanja i rada, Dita je proslavila još jednu pobjedu. radmu i finansijsku. Modernizovala je liniju za proizvodnju tečnih deterdženata i kozmetike, čiji je kapacitet 12 hiljada tona godišnje. svi radovi i neophodna oprema plaćeni su vlastitim sredstvima mamortizacije. tako da Dita nije uzela nikakav kredit niti pozajmicu da bi završila jedan ovakav poduhvat, modernizaciju i humanizaciju prostora kao i proširenje kapaciteta.
Start nove linije za tečne deterdžente nije samo forma i prestrojavanje postojeće proizvodnje nego ovaj potez obilježava mali istorijski korak ulaska u kozmetiku.
Kako je proteklo slavlje, ko je i šta radio, kakve su poruke sa skupa pročitajte na četvrtoj strani.

SODASO
6.6.1986.

DITA

BESPLATNO MORE

Ima i to, ali samo u organizaciji sindikata. Upravo Sindikat Dite je ovih dana odlučio da u petnaestodnevnim smjenama pošalje na besplatan godišnji odmor na more - tridesetak svojih radnika. šesnaest ih je iz proizvodnje i pakovanja, gdje su najteži uslovi rada u Fabrici deterdžaenata, a ostali su iz prodaje, transporta, kontrole, nabave i administracije.
Prva smjena je od prvog do petnaestog juna, a druga u prvoj polovini septembra.